MAUD I AUD – Mlitav stisak ruke uvijek je sumnjiv, posebno kod trgovca Volvom

Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Share on email
Koliko naš život definiraju promet i automobili?

Više nego što smo to osvijestili, ispostavlja se u romanu Maud i Aud, čija je okosnica prometna nesreća koja iz temelja mijenja život jedne obitelji i njezine okoline. Tehnologija u obliku jurećeg automobila majci odnosi život, ali ga istovremeno tehnologija medicinske opreme spašava ocu. Njihova djeca, blizanke Maud i Aud, moraju nastaviti živjeti s posljedicama nesreće.

U futurističkoj maniri, cijeli roman Maud i Aud određen je temom tehnologije, brzine i automobila, iako bi futuristi norveškom piscu teško oprostili skepsu prema rastućoj odvojenosti od prirode. Još više nego temom, Bakke iznenađuje vrlo originalnom formom, koja je zapravo, uz pripovijednu okosnicu radnje, kolaž žanrovskih fragmenata, od lirskih pjesama o prometu, preko transkripata radijskih emisija, do filozofskih promišljanja o tehnologiji. Unatoč mračnoj temi, tekst uspijeva biti prožet diskretnim humorom, pa čak i elementima krimića (tko vozi misteriozni crni Mercedes?).

Gunstein Bakke zahvaljujući ovom romanu prepoznat je kao jedan od najoriginalnijih suvremenih norveških pisaca. Upravo norveški krajolik, mjesto sraza nalazišta nafte i nepregledne divlje prirode te modernih cesta koje vode u izolirane predjele, poslužio je kao idealan scenarij za ovaj roman.

Tko zna, istaknuo je sam Bakke na dodjeli Europske nagrade za književnost, da mu je kao inspiracija poslužio, primjerice, bruxelleski promet, možda bi roman bio mnogo deblji, osim ako ne bi bio o čokoladi.

 

Gunstein Bakke
Maud i Aud

Čudesan roman koji pametno i zabavno spaja norvešku tradiciju s europskim književnim modernizmom.
Prolistajte knjigu

Novi članci

GONCALO TAVARES – Pisac koji misli da nema novih staza, ne bi trebao pisati

Rođen 1970., Gonçalo Tavares se na književnoj sceni pojavio početkom dvije tisućitih kao dio mlade generacije portugalskih pisaca koji su tražili nove puteve u književnosti. Nije pisac kojeg je lako svrstati u bilo kakvu ladicu, u svakoj novoj knjizi nastoji biti originalan, drugačiji, prelazi granice žanrova i gotovo se pessoanski skriva iza različitih stilova i diskursa.

— razgovor vodi Dean Trdak na Festivalu svjetske književnosti 2019., a objavljen je na portalu Moderna vremena

MAYLIS DE KERANGAL – Dajem ti komadiće sebe da bi ti nastavio živjeti

Francuska književnica Maylis de Kerangal (1967.), nakon svojih međunarodnih uspješnica Corniche Kennedy i Naissance d’un pont, u kojima izvanrednim, gotovo lirskim jezikom omata teške životne teme i otvara im prostor javne rasprave, radnju svog osmog, 2013. objavljenog romana Popraviti žive (prijevod Ursule Burger u izdanju Vuković&Runjić) isplela je oko još jednog delikatnog pitanja – doniranja organa – najnesebičnijeg čina najdublje humanosti kojim darivatelj priliku za nastavak života pruža drugoj, njemu nepoznatoj osobi, prema vrlo strogo postavljenim pravilima.
— na Festivalu svjetske književnosti 2019. s Maylis je razgovarala novinarka i književna kritičarka Petra Miočić

KRALJEVSTVO je književni bastard u najboljem značenju te riječi

Karl Ove Knausgaard smatra ga “najuzbudljivijim živim piscem”, The New York Times proglašava ga jednim od najznačajnijih inovatora proze, a The Guardian ga davne 2014. spominje kao “najvažnijeg francuskog spisatelja za kojega nikad niste čuli” – no taj naoko “nepoznati” fenomen u Francuskoj je odavno hitmejker i intenzivno puni novinske stupce posljednjih desetak godina. — O “Kraljevstvu” Emmanuela Carrèrea piše Neven Vulić

ASIMETRIJA – Debitantski roman koji je zapanjio kritičare

Kad god nam se učini da je roman kao književna vrsta već sve pokušao i ostvario, on nas opet iznenadi, promijeni pravila, nauči nas čitati na nov način. U posljednje je vrijeme na mene tako djelovala upravo “Asimetrija”. — S autoricom Lisom Halliday razgovara njezina prevoditeljica Vlatka Valentić.

SUSANNA CLARKE – Čekanje se isplatilo

Zbog nenadane bolesti koja je vrlo brzo uzela maha, pisanje je za Susannu Clarke dugo bilo na čekanju. No povratkom za tipkovnicu, nakon dugih 16 godina, dogodio se “Piranesi”, roman zagonetka koji je oduševio i kritiku i publiku