POPRAVITI ŽIVE – Što je srce Simona Limbresa?

Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Share on email
Sedmi dan stvaranja Bog je otišao surfati

Baš kao što nagovještava njegova 300 riječi dugačka uvodna rečenica, događaji u romanu Popraviti žive ispričani su gotovo u dahu, a okidač im je prometna nesreća u kojoj pogiba dvadesetogodišnji mladić pri povratku sa surfanja.

U sljedeća 24 sata liječnički tim transplantacijom njegovog srca ima priliku spasiti život teško bolesne žene. Ako vam ovaj opis radnje djeluje gotovo filmski, na dobrom ste tragu, jer ovaj roman je doista i bio adaptiran kao scenarij za, od kritičara vrlo hvaljen, istoimeni film.

Osim naglih izmjena scena, u kojima “posjećujemo” perspektive medicinskog osoblja, mladićevih roditelja i bolesne žene, roman sadrži i refleksije o etičkim pitanjima transplantacije organa, o simbolici srca te posljedicama koje je na shvaćanje koncepta života i smrti imalo medicinsko otkriće da je moždana, a ne srčana aktivnost odlučujuća u proglašenju smrti.

Roman Popraviti žive ovjenčan je brojnim nagradama, a najzanimljivija je možda nagrada Wellcome za književna djela koja promiču teme zdravstva i medicine u književnosti. Ne iznenađuje što Maylis de Kerangal dobro vlada medicinskom terminologijom, jer dolazi iz obitelji čak četiri generacije liječnika, a ni motiv surfanja, čini se, nije slučajan — njezina tri brata bave se surfanjem i u obiteljskoj kući postavili su ploču s natpisom Sedmi dan stvaranja Bog je otišao surfati.

Naslov romana preuzet je iz drame A. Čehova Platonov koju je književnik napisao još 1878., zatim ju je uništio, ali je ipak pronađena nakon njegove smrti i tiskana 1923. godine. U dijalogu između Sergeja Pavloviča Vojnickog i Nikolaja Ivanoviča Trileckog, Vojnicki se pita:

“Što nam je činiti Nicolas? Pokopati mrtve i popraviti žive.”

Maylis de Kerangal
Popraviti žive

Roman lijep poput grčke tragedije ​
Prolistajte knjigu

Novi članci

GONCALO TAVARES – Pisac koji misli da nema novih staza, ne bi trebao pisati

Rođen 1970., Gonçalo Tavares se na književnoj sceni pojavio početkom dvije tisućitih kao dio mlade generacije portugalskih pisaca koji su tražili nove puteve u književnosti. Nije pisac kojeg je lako svrstati u bilo kakvu ladicu, u svakoj novoj knjizi nastoji biti originalan, drugačiji, prelazi granice žanrova i gotovo se pessoanski skriva iza različitih stilova i diskursa.

— razgovor vodi Dean Trdak na Festivalu svjetske književnosti 2019., a objavljen je na portalu Moderna vremena

MAYLIS DE KERANGAL – Dajem ti komadiće sebe da bi ti nastavio živjeti

Francuska književnica Maylis de Kerangal (1967.), nakon svojih međunarodnih uspješnica Corniche Kennedy i Naissance d’un pont, u kojima izvanrednim, gotovo lirskim jezikom omata teške životne teme i otvara im prostor javne rasprave, radnju svog osmog, 2013. objavljenog romana Popraviti žive (prijevod Ursule Burger u izdanju Vuković&Runjić) isplela je oko još jednog delikatnog pitanja – doniranja organa – najnesebičnijeg čina najdublje humanosti kojim darivatelj priliku za nastavak života pruža drugoj, njemu nepoznatoj osobi, prema vrlo strogo postavljenim pravilima.
— na Festivalu svjetske književnosti 2019. s Maylis je razgovarala novinarka i književna kritičarka Petra Miočić

KRALJEVSTVO je književni bastard u najboljem značenju te riječi

Karl Ove Knausgaard smatra ga “najuzbudljivijim živim piscem”, The New York Times proglašava ga jednim od najznačajnijih inovatora proze, a The Guardian ga davne 2014. spominje kao “najvažnijeg francuskog spisatelja za kojega nikad niste čuli” – no taj naoko “nepoznati” fenomen u Francuskoj je odavno hitmejker i intenzivno puni novinske stupce posljednjih desetak godina. — O “Kraljevstvu” Emmanuela Carrèrea piše Neven Vulić

ASIMETRIJA – Debitantski roman koji je zapanjio kritičare

Kad god nam se učini da je roman kao književna vrsta već sve pokušao i ostvario, on nas opet iznenadi, promijeni pravila, nauči nas čitati na nov način. U posljednje je vrijeme na mene tako djelovala upravo “Asimetrija”. — S autoricom Lisom Halliday razgovara njezina prevoditeljica Vlatka Valentić.

SUSANNA CLARKE – Čekanje se isplatilo

Zbog nenadane bolesti koja je vrlo brzo uzela maha, pisanje je za Susannu Clarke dugo bilo na čekanju. No povratkom za tipkovnicu, nakon dugih 16 godina, dogodio se “Piranesi”, roman zagonetka koji je oduševio i kritiku i publiku