Gore uma pripovijedaju o ljudskoj očaranosti planinama, postavljajći pitanje zašto neke ljude, uključujući i samog autora, one privlače unatoč očitim opasnostima. Ova knjiga istražuje neodoljivu, katkad i smrtonosnu moć strmih predjela nad ljudskom maštom, razotkrivajući kako su zagonetke najviših vrhunaca obuzele maštu zapadnjaka te i dandanas nemilice privlače horde pustolova na najopasnije obronke svijeta.

Od predodžbi o planinama kao nepristupačnim prebivalištima zmajeva, preko
romantičarskih ushita Jean-Jacquesa Rousseaua i lorda Byrona, do pogibije Georgea
Malloryja na Mount Everestu, Robert Macfarlane priče o legendarnim usponima
spreže sa živopisnim opisima vlastitih otiskivanja u divlje, visoke predjele.

“Nastavljajući se na ono najbolje u tradiciji zapadne književne esejistike i poetske
proze, Robert Macfarlane spaja egzaktno i lirsko, znanstveno i pjesničko, slobodno i
virtuozno mijenjajući žanrove, sfere i registre, pokazujući kako zapadni um iliti duh
u sprezi s pripadnim mu srcem u stvari ‘proizvodi’ planinu i kroz povijest joj upisuje
značenja. Da bi istražio historijat te proizvodnje, Macfarlane poseže za književnošću,
ponajprije pjesništvom, ali i za geologijom, likovnom umjetnošću, povijesnim arhivima
i uspomenama na vlastita neposredna iskustva, sve u želji da dokuči što ga je to još u
ranoj mladosti privuklo planinama, tim, ‘neutralno’ gledajući, proizvoljno nastalim
ispupčenjima na zemljinoj površini, i godinama ga navodilo da među njima zamalo
ostavi kosti. I sve to čini stilom vrhunskog pisca.” —Dinko Telećan

“Mnogo je knjiga o planinarenju i planinama, ali malo je koja ovako vrtoglava.” 

—The Times