SITNE RIBE – se (ne)bacaju nazad u more

Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Share on email
La paranza dei bambini
“Likovi i navedene činjenice izmišljeni su, ali su društvena zbilja i ambijent iz kojeg proizlaze stvarni.” — Roberto Saviano

“Svijet bi zasigurno bio bolje mjesto za život da je u njemu puno više pisaca kao što je talijanski književnik Roberto Saviano, koji pripada u onu skupinu autora koji stvarajući tzv. angažiranu književnost, odnosno pišući o tabu temama, nastoje upozoriti društvo na neuralgične točke te, nadaju se, pomoći u pozitivnim promjenama.”
Marinko Krmpotić, Novi list

Talijanski pisac i novinar s dugogodišnjom uspješnom karijerom, Roberto Saviano svjetsku je slavu stekao šokantnim debitantskim romanom Gomora, u kojem je potpuno razotkrio kriminalistički milje u Napulju, i zbog toga se više od deset godina nalazi pod stalnom policijskom zaštitom. Prema romanu je, pod redateljskom palicom kultnog talijanskog redatelja Mattea Garronea, snimljen i istoimeni film, koji je postao svjetski hit i 2008. trijumfirao na Canneskom festivalu, osvojivši prestižni Grand Prix za najbolji film, kao i serija u četiri sezone, najbolja talijanska TV-serija u povijesti te jedna od najboljih TV-serija o zločinačkim organizacijama uopće.

U svom novom romanu Sitne ribe Saviano se potvrđuje kao majstor suvremenog realizma i “pjesnik mračne strane gradskog života”. Njegov novi roman priča je o usponu bande Nicolasa zvanog Maradža, koji sanja da pokori Napulj, no nasilje će se vrlo brzo oteti kontroli, a ulicama će poteći krv… Otkad je pušten s tiskarskog stroja, roman prate brojni kritičarski hvalospjevi, pa ga tako Metro naziva Kumom u doba Instagrama i Facebooka, a oduševljenje ne krije ni slavna Elena Ferrante.

“Iskreno odvažan, kao svaki pravi pisac, Saviano se vraća u Napulj i pripovijeda priču o žestokom i bolnom srcu toga grada.”
— Elena Ferrante

 

Roberto Saviano:
Sitne ribe

“Kum” za doba Instagrama. Italija koju svatko treba doživjeti.
Prolistajte knjigu

Novi članci

GONCALO TAVARES – Pisac koji misli da nema novih staza, ne bi trebao pisati

Rođen 1970., Gonçalo Tavares se na književnoj sceni pojavio početkom dvije tisućitih kao dio mlade generacije portugalskih pisaca koji su tražili nove puteve u književnosti. Nije pisac kojeg je lako svrstati u bilo kakvu ladicu, u svakoj novoj knjizi nastoji biti originalan, drugačiji, prelazi granice žanrova i gotovo se pessoanski skriva iza različitih stilova i diskursa.

— razgovor vodi Dean Trdak na Festivalu svjetske književnosti 2019., a objavljen je na portalu Moderna vremena

MAYLIS DE KERANGAL – Dajem ti komadiće sebe da bi ti nastavio živjeti

Francuska književnica Maylis de Kerangal (1967.), nakon svojih međunarodnih uspješnica Corniche Kennedy i Naissance d’un pont, u kojima izvanrednim, gotovo lirskim jezikom omata teške životne teme i otvara im prostor javne rasprave, radnju svog osmog, 2013. objavljenog romana Popraviti žive (prijevod Ursule Burger u izdanju Vuković&Runjić) isplela je oko još jednog delikatnog pitanja – doniranja organa – najnesebičnijeg čina najdublje humanosti kojim darivatelj priliku za nastavak života pruža drugoj, njemu nepoznatoj osobi, prema vrlo strogo postavljenim pravilima.
— na Festivalu svjetske književnosti 2019. s Maylis je razgovarala novinarka i književna kritičarka Petra Miočić

KRALJEVSTVO je književni bastard u najboljem značenju te riječi

Karl Ove Knausgaard smatra ga “najuzbudljivijim živim piscem”, The New York Times proglašava ga jednim od najznačajnijih inovatora proze, a The Guardian ga davne 2014. spominje kao “najvažnijeg francuskog spisatelja za kojega nikad niste čuli” – no taj naoko “nepoznati” fenomen u Francuskoj je odavno hitmejker i intenzivno puni novinske stupce posljednjih desetak godina. — O “Kraljevstvu” Emmanuela Carrèrea piše Neven Vulić

ASIMETRIJA – Debitantski roman koji je zapanjio kritičare

Kad god nam se učini da je roman kao književna vrsta već sve pokušao i ostvario, on nas opet iznenadi, promijeni pravila, nauči nas čitati na nov način. U posljednje je vrijeme na mene tako djelovala upravo “Asimetrija”. — S autoricom Lisom Halliday razgovara njezina prevoditeljica Vlatka Valentić.

SUSANNA CLARKE – Čekanje se isplatilo

Zbog nenadane bolesti koja je vrlo brzo uzela maha, pisanje je za Susannu Clarke dugo bilo na čekanju. No povratkom za tipkovnicu, nakon dugih 16 godina, dogodio se “Piranesi”, roman zagonetka koji je oduševio i kritiku i publiku