Sunčanog ljetnog dana s neba padne gromada leda i ubije ženu na kućnoj verandi. Jedna životna priča okrutno se prekida, a osmogodišnja Saara ostaje bez majke. S ocem će se nakon tragedije preseliti k teti koja je osvojila velezgoditak na lutriji. Nedugo zatim teta ponovno dobiva na lutriji i pada u dubok trotjedni san. Kad se probudi, muče je pitanja o vlastitoj sretnoj sudbini i nepredvidljivoj budućnosti pa odluči stupiti u vezu sa škotskim ribarom kojeg je četiri puta pogodila munja i zamoliti ga za savjet. Kroz dopisivanje počinju skupljati građu o slučajnosti i podudarnosti. Četiri godine poslije Saara i otac vraćaju se u staru kuću s očevom novom partnericom, koja čeka dijete. Kuća koju nisu uspjeli obnoviti do kraja vraća se u život s klicama vlastitih tajni.
Roman dražesno spreže svakodnevicu i krajnji apsurd, ljepotu i nasilje, bajku i neobične podatke o stvarima koje padaju s neba. Ahava nam tečnom prozom lepršavo i dojmljivo pripovijeda o boli i gubitku. Stvari koje padaju s neba istražuju neočekivanu i neobjašnjivu narav zbilje. Ovaj triptih glasova obuhvaća širok raspon čovjekovih nastojanja da život silom uklopi u logičke sljedove događaja.
Selja Ahava (1974.) dramatičarka je i scenaristica. Nakon višegodišnjeg boravka u Londonu danas s obitelji živi u finskom Porvoou. Pozornost kritike i publike privukla je debitantskim romanom Dan kada je kroz London proplivao kit (2010.). Njezin drugi roman Stvari koje padaju s neba (2015.), nominiran za prestižnu nagradu Finlandia, osvojio je Nagradu Europske unije za književnost 2016. Prije nego što mi suprug nestane (2017.) i Žena koja je voljela kukce (2020.) ustoličili su je među najistaknutijim autorima suvremene finske proze.
Michel Faber utjelovljenje je identitarne polivalentnosti. Rođen u Nizozemskoj, odrastao je u Australiji, danas nosi britansko državljanstvo, a kao nacionalnoga ga pisca svojataju i Škoti
“Posvetite se ovom romanu i uvjerit ćete se da čitate jednog od najpametnijih pisaca današnjice”, čitali smo u kritici Orisa u New York Timesu 2014.
Oris – desetljeće u deset romana – okuplja deset vrhunskih djela beletristike mahom nastalih u drugoj dekadi dvadeset i prvog stoljeća. Naoko veoma raznoliki naslovi
Rubem Fonseca preminuo je 15. travnja 2020. od srčanog udara, u svom stanu u Leblonu, u Rio de Janeiru. Bio je jedan od najvećih brazilskih pripovjedača: napisao je pedesetak proznih djela, i to pripovijetke, romane, kronike, eseje, scenarije…. — O zbirci izabranih pripovijedaka Rubema Fonsece piše prevoditeljica Tanja Tarbuk
Karl Ove Knausgaard smatra ga “najuzbudljivijim živim piscem”, The New York Times proglašava ga jednim od najznačajnijih inovatora proze, a The Guardian ga davne 2014. spominje kao “najvažnijeg francuskog spisatelja za kojega nikad niste čuli” – no taj naoko “nepoznati” fenomen u Francuskoj je odavno hitmejker i intenzivno puni novinske stupce posljednjih desetak godina. — O “Kraljevstvu” Emmanuela Carrèrea piše Neven Vulić
