Sunčanog ljetnog dana s neba padne gromada leda i ubije ženu na kućnoj verandi. Jedna životna priča okrutno se prekida, a osmogodišnja Saara ostaje bez majke. S ocem će se nakon tragedije preseliti k teti koja je osvojila velezgoditak na lutriji. Nedugo zatim teta ponovno dobiva na lutriji i pada u dubok trotjedni san. Kad se probudi, muče je pitanja o vlastitoj sretnoj sudbini i nepredvidljivoj budućnosti pa odluči stupiti u vezu sa škotskim ribarom kojeg je četiri puta pogodila munja i zamoliti ga za savjet. Kroz dopisivanje počinju skupljati građu o slučajnosti i podudarnosti. Četiri godine poslije Saara i otac vraćaju se u staru kuću s očevom novom partnericom, koja čeka dijete. Kuća koju nisu uspjeli obnoviti do kraja vraća se u život s klicama vlastitih tajni.
Roman dražesno spreže svakodnevicu i krajnji apsurd, ljepotu i nasilje, bajku i neobične podatke o stvarima koje padaju s neba. Ahava nam tečnom prozom lepršavo i dojmljivo pripovijeda o boli i gubitku. Stvari koje padaju s neba istražuju neočekivanu i neobjašnjivu narav zbilje. Ovaj triptih glasova obuhvaća širok raspon čovjekovih nastojanja da život silom uklopi u logičke sljedove događaja.
Selja Ahava (1974.) dramatičarka je i scenaristica. Nakon višegodišnjeg boravka u Londonu danas s obitelji živi u finskom Porvoou. Pozornost kritike i publike privukla je debitantskim romanom Dan kada je kroz London proplivao kit (2010.). Njezin drugi roman Stvari koje padaju s neba (2015.), nominiran za prestižnu nagradu Finlandia, osvojio je Nagradu Europske unije za književnost 2016. Prije nego što mi suprug nestane (2017.) i Žena koja je voljela kukce (2020.) ustoličili su je među najistaknutijim autorima suvremene finske proze.
Studeno je jutro, posve nalik onome kad smo prije 25 godina objavili prvu knjigu u nakladi Vuković & Runjić — bila je neočekivano uspješna i dala vjetar u leđa malom obiteljskom gospodarstvu na kojem smo otad uzgojili mnogo listova i prošli mnoge berbe. Naš ovogodišnji štand na Interliberu u znaku je te obljetnice.
Pomračeni krimi-horor smješten u ruralnu divljinu suvremenog, ili radije bezvremenog Meksika pripovijeda o stravi koja titra na samim rubovima ljudskog društva, psihe, i morala; mita i stvarnosti. Građena skokovito kroz mozaik perspektiva, sa svakim poglavljem za glavu bliže razotkrivanju mučne misterije, “Sezona uragana” Fernande Melchor ne nalikuje ni na što što ste dosad čitali i čitale…
— Piše Ana Fazekaš
U seriji kolumni Milana Vuković Runjić dovodi u vezu staro i novo, hrvatsko i svjetsko, približujući ono što nikad nije ni bilo udaljeno – svjetove raznih ideja, dimenzije raznih pisaca, negirajući vrijeme, prostor i gravitaciju. (Likovi: Calasso, Thalassa, Tiepolo, Proust, Pariz, Baudelaire, Ea, Sindbad, Wagner, Stravinski, Brodski, Pound, Matoš, nimfe, Afrodita, mudri starci)
U seriji kolumni Milana Vuković Runjić dovodi u vezu staro i novo, hrvatsko i svjetsko, približujući ono što nikad nije ni bilo udaljeno – svjetove raznih ideja, dimenzije raznih pisaca, negirajući vrijeme, prostor i gravitaciju.
(Likovi: Hanibal Lucić, Ivan Gundulić, Dante, Milana Vuković Runjić, Haruki Murakami, Vergilije, Roberto Calasso, Homer)
Što povezuje Petra Hektorovića, Petra Zoranića i Antuna Šoljana? Što povezuje književnike iz davnina s modernim pripovjedačem? I postoji li neka tajna veza kojom možemo premostiti stoljeća i prepoznati pisce iz davnina u modernom? Da, oni su pobratimi iz svemira, povezani nevidljivom pupkovinom, zvanom “hrvatska književnost”.
— Piše Milana Vuković Runjić
