Jednom davno, davno, u susretu s drugim bićima nisi mogao pouzdano znati jesu li životinje, bogovi, demoni ili preci, ili su samo ljudi. Jednog dana, koji je trajao nekoliko tisućljeća, Homo se upustio u nešto što nitko drugi nikad prije nije pokušao. Počeo je oponašati životinje koje su ga progonile: grabežljivce. Tako je postao lovcem.

Bio je to dug, buran, nezaustavljiv proces koji je ostavio tragove i ožiljke u obredima, mitovima i običajima te se spregnuo s onim što je stara Grčka nazivala “božanskim”, što se razlikuje od svetoga i sakralnoga iako ih pretpostavlja, a prethodi čak i samim bogovima. Mnoge su prostorno i vremenski udaljene kulture neke od tih dramatičnih i erotskih događaja povezale s predjelom neba između Siriusa i Oriona: domenom Nebeskog lovca.

Ova knjiga pripovijeda njegove priče, raspreda ih u svim smjerovima, od paleolitika, preko stare Grčke i Egipta do Turingova stroja. Istražuje ­latentne veze unutar istog teritorija koji je nemoguće opisati: prostora ljudskog uma. Osmi dio monumentalnog djela Roberta Calassa nadahnuto je i izazovno istraživanje odnosa ljudskog roda prema mitu, božanskome i ideji preobrazbe.