Između 1933. i 1945. svijet se pokušao samouništiti – i u tome je djelomično uspio. Ono što je uslijedilo bilo je bezoblično, sirovo i premoćno. U novome mileniju bezoblično je, sirovo i sve moćnije. Neuhvatljivo u svakom pogledu… 

Neimenjiva sadašnjost Roberta Calassa deveti je dio kaleidoskopskih istraživanja duhovne biografije svjetovnog Zapada. U dva duga ogleda kroz koje defiliraju turisti, teroristi, sekularisti, fundamentalisti, hakeri, transhumanisti i algoritmičari Calasso ocrtava svijet za koji nema imena, no nagovijestilo ga je razdoblje između 1933. i 1945., kada se činilo da je sve dušu dalo za samouništenje.

Meditacija je to o mračnim i sveprisutnim preobražajnim procesima u suvremenim društvima, pri čemu negdašnja imena postaju neprimjerena i varava ili se pak promeću u parodiju starog značenja.

U ovom eklektičnom djelu koje rabi koncepte i slike kao likove u romanu, a povijesne ličnosti i događaje kao pogonsku snagu nedokučiva no zlokobna zapleta,
Calasso ispisuje svojevrsnu intelektualnu oporuku pokušavajući nagovijestiti obrise neimenjive sadašnjice naraštaju koji ostaje živjeti u njoj.

“Vratolomna vožnja lunaparkom misli.”
— John Banville, The New York Review of Books 

“Calassova erudicija zasljepljuje… tvrdnje mu sažimaju kratke, eliptične rečenice koje tek što se zaustave na osobi, mjestu ili temi, već jure dalje.”
— Times Literary Supplement 

“Čak i kad nemate pojma kamo je krenuo, ovog jedinstvenog pisca ushićeno pratite na osebujnu putu kroz političku i kulturnu stvarnost našeg doba.”
— Mark O’Connell, New Statesman